Pages

BIOGRAFIA




/var/folders/25/vczkh0511793qvkr6r_g7kp40000gn/T/com.microsoft.Word/WebArchiveCopyPasteTempFiles/6b6c37fc-6463-41d2-8d39-378338a5bf9f

 

 

José Alexandre Kay Rala  Xanana Gusmão ( Xanana )

 

 

 


José Alexandre Kay Rala  Xanana  Gusmão moris iha loron 20 fulan-Juñu tinan 1946) maka polítiku-na'in Timór Lorosa'e ida. Nia hala'o knaar nu'udar primeiru-ministru ba dala 6 Timór-Leste nian dezde 2023, antes ne'e hala'o knaar iha pozisaun ne'ebá hosi 2007 to'o 2015. Nia mós sai nu'udar prezidente dahuluk Timór-Leste nian dezde nia re-estabelesimentu independénsia, hosi tinan 2002 to'o 2007. 


 

Moris  no  kareira

Gusmão moris iha Laleia , Manatuto, iha fatin ne’ebé tempu ne’ebá hanaran Timor Portugés, nu’udar oan-mane daruak iha família boot ida. Ninia inan-aman, sira na'in-rua nu'udar profesór eskola nian, iha bei'ala kahur Portugés-Timor, no ninia família maka asimiladu sira. Nia eskola iha eskola Jezuíta nian iha Dare, besik de'it Dili, no Eskola Sekundária Dili.Hafoin husik eskola sekundária tanba razaun finanseira  ho idade 15 iha tinan 1961, nia kaer serbisu oioin ne'ebé laiha abilidade, enkuantu kontinua nia edukasaun iha eskola kalan nian.

Iha tinan 1965, ho tinan 19, Gusmão koñese Emilia Batista, ne’ebé ikus mai sai nia feen. 

 

Iha tinan 1966, Gusmão hetan pozisaun ida ho funsaun públika, ne’ebé permite nia atu kontinua ninia edukasaun. Ida-ne’e hetan interrupsaun iha tinan 1968 bainhira Gusmão hetan rekrutamentu hosi Ezérsitu Portugés ba servisu nasionál. Nia servisu durante tinan tolu, sa'e ba pozisaun kaporál. Durante tempu ne'e, nia kaben ho Emilia Batista, ho ne'ebé nia iha oan-mane ida Eugenio, no oan-feto ida Zenilda. Nia divorsia ona ho Emilia, no iha tinan 2000, nia kaben ho australianu Kirsty Sword, ho ne'ebé nia iha oan-mane na'in tolu: Alexandre, Kay Olok no Daniel. Iha tinan 1971, Gusmão kompleta nia servisu nasionál, nia oan-mane moris, no nia envolve an ho organizasaun nasionalista ida ne'ebé lidera hosi José Ramos-Horta. Iha tinan tolu tuirmai nia envolve ativamente iha protestu pasífiku sira ne'ebé diriji ba sistema koloniál.

 

Iha tinan 1974 maka golpe ida iha Portugál rezulta iha inísiu deskolonizasaun ba Timór Portugés, no lakleur de'it Governadór Mário Lemos Pires fó sai planu sira atu fó independénsia ba kolónia. Planu sira trasa ona atu halao eleisaun jeral ho hanoin atu hetan independnsia iha tinan 1978. Durante maioria tinan 1975 akontese luta interna moruk entre faksaun rival rua iha Timor Portugs. Gusmão envolve maka’as ho bankada Fretilin, no nu’udar rezultadu nia hetan kaer no dadur hosi bankada rival Uniaun Demokrátika Timorense (UDT) iha tinan 1975 nia klaran. Hodi aproveita dezorden internu, no ho matan atu absorve kolónia, Indonézia hahú kedas kampaña destabilizasaun nian, no asaltu beibeik ba Timór Portugés hala’o hosi Timór Osidentál Indonézia nian. Iha tinan 1975 nia rohan bankada Fretilin hetan ona kontrolu ba Timor Portugés no Gusmão sai hosi prizaun. Nia hetan kargu Sekretáriu Imprensa iha organizasaun Fretilin nia laran. Iha loron 28 fulan-novembru tinan 1975, Fretilin deklara independénsia Timór Portugés nian hanesan "Repúblika Demokrátika Timór Lorosa'e nian", no Gusmão maka responsavel ba filmajen serimónia nian. Liutiha loron nen, Indonézia invade Timór-Leste. Iha momentu ne’ebá Gusmão vizita hela belun sira iha Dili nia li’ur no nia sai sasin ba invazaun husi foho sira. 


NOME DO GRUPO : 

                                  * ANASTACIO

                                  * CLARICIA

                                 *  NUNO

                                  * NIVIO LEITE